Fausiaina o se fale malosi o le la i Swiss Alps Faʻaauau le taua ma le faʻafeagai

O le faʻapipiʻiina o fale eletise lapopoa tetele i Suiselani Alps o le a matua faateleina ai le tele o le eletise e gaosia i le taumalulu ma faʻavaveina le suiga o le malosi.Na malilie le Konekeresi i le faaiuga o le masina talu ai e agai i luma le fuafuaga i se auala feololo, ma tuua ai le itu tetee o le siosiomaga e le fiafia.

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faʻapipiʻiina o paneta sola i tafatafa o le pito i luga o Swiss Alps e mafai ona maua ai le itiiti ifo ma le 16 terawatt itula o le eletise i le tausaga.O lenei aofaiga o le malosi e tutusa ma le tusa ma le 50% o le malosi o le la i tausaga taʻitasi o loʻo tulimataʻia e le Federal Office of Energy (BFE/OFEN) i le 2050. I vaega maugā o isi atunuʻu, o Saina e iai le tele o lapopoa tetele o le la, ma laiti. -fua fa'apipi'i ua fausia i Falani ma Ausetalia, ae o lo'o i ai nei nai mea tetele fa'apipi'i i Swiss Alps.

E masani ona fa'apipi'i paneta o le la i atina'e o iai nei e pei o fale maugā, fa'ase'e fa'ase'e, ma vai.Mo se fa'ata'ita'iga, i Muttsee i le ogatotonu o Suiselani i isi nofoaga(2500 mita i luga a'e o le sami) o fale fa'aola e fa'atupuina ai le photovoltaic o lea ituaiga.Suiselani o lo'o gaosia nei e tusa ma le 6% o le aofa'i o le eletise mai le malosi o le la.

Ae ui i lea, ona o se lagona o le faʻalavelave e uiga i suiga o le tau ma le le lava o le malosi i le taumalulu, ua faʻamalosia ai le atunuʻu e toe iloilo faʻavae.O lenei tautoulu, o nai faipule na taʻitaʻia le "Solar Offensive", lea e manaʻomia ai se faʻatinoga faigofie ma vave o le faʻatinoina o le fausiaina o fale afi eletise i Swiss Alps.

I se tulaga tutusa, e lua ni talosaga fou na tuʻuina atu mo le fausiaina o fale eletise i le vao i le itu i saute o Swiss canton o Valais.O le tasi o se galuega faatino i le nuu o Gond e lata ane i le Simplon Pass e ta'ua o le “Gondosolar” i isi nofoaga, ma le isi, i matu o Glengiols, faatasi ai ma se galuega tele ua fuafuaina.

O le 42 miliona francs ($60 miliona) Gondsolar poloketi o le a faʻapipiʻi le la i luga o le 10 hectares (100,000 sikuea mita) o fanua tumaoti i luga o se mauga e lata ane i le tuaoi o Suiselani-Italia.O le fuafuaga e faʻapipiʻi 4,500 panels.O le pule o le fanua ma le fa'auluuluga o le poloketi Renat Jordan e fa'atatau i le fale gaosi oloa o le a mafai ona gaosia le 23.3 miliona kilowatt-itula o le eletise i tausaga ta'itasi, e lava e fa'aola ai le itiiti ifo ma le 5,200 fale i le eria.

O le malo o Gond-Zwischbergen ma le kamupani eletise Alpiq e lagolagoina foi le poloketi.Ae ui i lea, i le taimi lava e tasi, o loʻo i ai foʻi feeseeseaiga mataʻutia.I le masina o Aukuso o lenei tausaga, na faia ai e se vaega o tagata faʻatekonolosi le siosiomaga se faʻataʻitaʻiga laʻititi ae faʻafefe i totonu o se laufanua i le maualuga o le 2,000 mita o le a fausia ai le fale.

Na faapea mai Maren Köln, o le faauluuluga o le vaega o le siosiomaga o Suiselani Mountain Wilderness: “Ou te ioe atoatoa i le malosi o le la, ae ou te manatu e taua tele le mafaufau i fale o iai nei ma atinae tetele (lea e mafai ona faapipiiina ai paneta sola).O loʻo i ai pea le tele, ma ou te le iloa se manaʻoga e paʻi i fanua e leʻi atiaʻe ae leʻi vaivai," o lana tala lea i le swissinfo.ch.

Ua fuafuaina e le Matagaluega o Malosiaga e faapea o le faapipiiina o paneta sola i luga o taualuga ma puipui i fafo o fale o iai nei e mafai ona maua ai le 67 terawatt-itula o le eletise i tausaga taitasi.E sili atu lenei nai lo le 34 terawatt itula o le malosi o le la o loʻo faʻamoemoeina e le pulega i le 2050 (2.8 terawatt itula i le 2021).

Alpine solar plants e tele mea lelei, fai mai tagata popoto, e le gata ona e sili atu le malosi i le taumalulu pe a utiuti sapalai eletise.

"I le Alps, o le la e sili ona tele, aemaise lava i le taumalulu, ma e mafai ona gaosia le malosi o le la i luga aʻe o ao," o le tala lea a Christian Schaffner, o le ulu o le Center for Energy Sciences i le Federal Institute of Technology Zurich (ETHZ), i le Swiss Public Televise (SRF).fai mai.

Na ia fa’ailoa fo’i e sili ona lelei le fa’aogaina o le la pe a fa’aaoga i luga a’e o mauga malūlū, lea e malu ai le vevela, ma e mafai fo’i ona fa’apipi’i tu’u sa’o fo’i fa’avaa o le la e fa’aputu ai le malamalama mai le kiona ma le aisa.

Ae ui i lea, o loʻo i ai pea le tele o mea e le o iloa e uiga i le Alps solar power plant, aemaise lava ile tau, faʻamanuiaga tau tamaoaiga, ma nofoaga talafeagai mo le faʻapipiʻiina.

Ia Aukuso o lenei tausaga, na faia ai e se vaega o tagata faʻatekonolosi le siosiomaga se faʻataʻitaʻiga i le nofoaga fuafuaina o le fausiaina i le 2,000 mita i luga aʻe o le sami © Keystone / Gabriel Monnet
O lo'o fa'atatau e le au lagolago e fa'apea, o le fale malosi o le la na fausia e le poloketi o le Gond Solar o le a mafai ona fa'aluaina le tele o le eletise i le mita faatafafā e maua mai i se fale fa'apena i nofoaga maualalalo.

O le a le fausia i nofoaga puipuia poʻo nofoaga e maualuga le lamatiaga o faʻalavelave faʻalenatura e pei o avalanches.Fai mai foi latou e le o vaaia ia nofoaga mai nuu tuaoi.Ua mae'a ona fa'aulu se talosaga e aofia ai le poloketi o le Gondola i le fuafuaga a le setete, lea o lo'o iloiloina nei.Tusa lava pe talia, e le mafai ona faʻafetaiaʻia le le lava o le eletise o loʻo fefefe i lenei taumalulu, ona o loʻo faʻamoemoe e maeʻa i le 2025.

O le galuega a le nuu o Glengiols, i le isi itu, e sili atu le telē.O le faʻatupeina e 750 miliona francs.O le fuafuaga o le fausia lea o se afi eletise e tusa ma le 700 malae soka i luga o le eleele i le maualuga e 2,000 mita e lata ane i le afioaga.

Na taʻu atu e le senatoa a Valais, Beat Rieder, i le gagana Siamani i aso taʻitasi, Tages Anzeiger, o le Grenghiols solar project e vave lava ona aoga ma o le a faʻaopoopoina le 1 terawatt-itula o le eletise (i le gaosiga o loʻo i ai nei).fai mai.I le talitonuga, e mafai e lenei mea ona faʻafetaui le manaʻoga o se taulaga e 100,000 i le 200,000 tagata nonofo.

Brutal Nature Park, lea ose nofoaga tele ose "fa'aitulagi paka fa'ale-aganu'u taua a le atunu'u" i isi nofoaga o lo'o fa'atupula'ia ai le popole o tagata si'osi'omaga i le fa'apipi'iina i totonu.

O se poloketi i le nuu o Grenghiols i le canton Valais ua fuafua e fausia se fale eletise e tusa ma le 700 malae lakapi.SRF
Ae na teena e le pulenuu o Grenghiols, Armin Zeiter, o le a faʻaleagaina e le la o le la le laufanua, ma taʻu atu i le SRF "o loʻo i ai le malosi faʻafouina e puipuia ai le natura."Na talia e le pulega o le lotoifale le poloketi ia Iuni ma e manaʻo e amata vave, ae o le fuafuaga e leʻi tuʻuina atu, ma e tele faʻafitauli e pei o le lava o le nofoaga faʻapipiʻi ma pe faʻafefea ona faʻafesoʻotaʻi i le grid.o lo'o tumau pea e le'i fo'ia.O le gagana Siamani faalevaiaso Wochenzeitung na lipotia i se tala lata mai e uiga i le tetee i le lotoifale i le poloketi.to isi nofoaga.

O nei poloketi e lua o le la ua tuai ona alualu i luma a o vevela le laumua o Bern i mataupu faigata e pei o suiga o le tau, sapalai eletise i le lumanai, faalagolago i le kesi a Rusia, ma le auala e ola ai i lenei taumalulu.fanua araisa.

Na fa'amaonia e le palemene a Suiselani le CHF3.2 piliona i suiga o le tau ia Setema e fa'amalieina ai le fa'aitiitia ole CO2 mo se taimi umi mo isi nofoaga.O se vaega o le paketi o le a faʻaaogaina foi mo le puipuiga o le malosi o loʻo lamatia i le osofaʻiga a Rusia i Ukraine.

O le a le aʻafiaga o faʻasalaga faasaga ia Rusia i faiga faʻavae malosi a Suiselani?
O lenei anotusi na lomia i luga o le 2022/03/252022/03/25 O osofaiga a Rusia i Iukureini ua faʻaleagaina ai le malosi, faʻamalosia le tele o atunuu e toe iloilo a latou faiga faʻavae malosi.O lo'o toe iloilo fo'i e Suiselani lana kesi e fa'atalitali ai le isi taumalulu.

Na latou malilie foʻi e manaʻomia le tele o faʻamoemoega faʻapitoa e faʻaluaina le gaosiga o malosiaga faʻafouina i le 2035 ma faʻateleina ai le malosi o le la i nofoaga maualalalo ma mauga maualuluga.

Rieder ma se vaega o senatoa ua latou unaʻia tulafono faigofie e faʻavave ai le fausiaina o laʻau lapopoa tetele i Swiss Alps.Na faateia le au siosiomaga i valaau mo se iloiloga o aafiaga o le siosiomaga ma mo le faaseeina o auiliiliga o le fausiaina o se fale eletise la.

I le faaiuga, na malilie le Bundestag i se faiga sili atu ona talafeagai e tusa ai ma le Swiss Federal Constitution.O se fale eletise a le Alps e maua ai le malosi faaletausaga e sili atu i le 10-gigawatt itula o le a maua le fesoasoani tau tupe mai le malo tele (e oo atu i le 60% o le tupe teu faafaigaluegaina), ma o le a faafaigofieina le faiga o fuafuaga.

Ae na filifili foi le Konekeresi e faapea o le fausiaina o ia lapopoa tetele o le la o le a avea o se faiga faʻafuaseʻi, e masani ona faʻasaina i nofoaga puipuia, ma o le a faʻaumatia pe a oʻo i le iʻuga o lo latou olaga..Na fa'atulafonoina fo'i fale fou uma na fausia i Suitiselani e iai fa'ato'aga o le la pe a sili atu i le 300 sikuea mita.

I le tali atu i lenei faaiuga, na fai mai ai Mountain Wilderness, "Ua matou lagona le fiafia ona ua mafai ona matou taofia le gaosiga o Alps mai le matua saoloto."Fai mai a ia, e le o faamalieina o ia i le faaiuga e tuusaunoa ai fale laiti mai le tiute o le faapipiiina o paneta sola.E mafua ona o le tulaga o loʻo vaʻaia o le "thumbed" i le faʻalauiloaina o le malosi o le la i fafo atu o Alps.

Na taʻua e le vaega faasao Franz Weber Foundation le faaiuga a le palemene a le feterale e lagolagoina laau tetele o le la i le Alps "e le talafeagai" ma valaau mo se palota e faasaga i le tulafono .i isi nofoaga.

Natalie Lutz, fofoga fetalai mo le vaega faasao Pro Natura, fai mai a o ia talisapaia le aveesea e le Konekeresi o "fuaiupu e sili ona leaga le le faavaea", e pei o le aveesea o suesuega aafiaga o le siosiomaga, na ia talitonu o "poloketi malosiaga o le la o loʻo faʻateleina pea i le tau o le natura i eria alpine,” o lana tala lea i le swissinfo.ch.

Na vave ona tali atu le alamanuia i lenei faaiuga, agai atu i le tele o fuafuaga fou.Ina ua mae'a ona palota le palemene a le feterale e fa'amama le fa'agaioiga o fale afi eletise a Alps, e fitu kamupani tetele a Suiselani ua amata ona iloiloina.

O le nusipepa o le Aso Sa e tautala Siamani NZZ am Sonntag na fai mai i le Aso Gafua e faapea o le vaega tului Solalpine o loo sailia ni 10 mauga maualuga e avea ma nofoaga e mafai ona fausia ai le malosi o le la ma o le a talanoaina ma malo, tagata nofomau, ma paaga.lipotia e amata isi nofoaga.

 

2


Taimi meli: Oke-27-2022